Kultura smrti u Zagrebu : Društvo prijatelja za podizanje krematorija "Plamen"

Autor istražuje razvoj kulture smrti na prijelazu s 19. na 20. stoljeće u gradu Zagrebu. U tematiku se ulazi objašnjavajući širi kontekst razvoja kulture smrti i specifičnog odnosa prema umiranju u Habsburškoj Monarhiji i Beču kao središtu. Autor uočava različite kulturnohistorijske fenomene koji su povezani s odnosom prema smrti koje se jasno izražavaju u kulturnom i društvenom životu grada Beča. Povezujući to s prijelomnim događajima, napose Prvim svjetskim ratom, ali i općim razvojem grada Zagreba uočavaju se promjene u odnosu prema mrtvima i kulturi smrti općenito. Kao važan novitet u tom smislu već krajem 19. stoljeća javlja se ideja o spaljivanju mrtvaca. Istražujući dostupni arhivski materijal vezan uz zagrebačko društvo prijatelja kremiranja „Plamen“ iz 1930-ih godina, autor ukazuje na političke, kulturne, društvene i intelektualne rasprave s kojima je pitanje gradnje krematorija u Zagrebu i prihvaćanja kremiranja kao alternative ukapanja bilo povezano. Na taj način se analizom djelatnosti, ciljeva i ideologije društva nastoji dati doprinos proučavanju kulture smrti u Zagrebu 19. i 20. stoljeća općenito